Sedam bankarskih grupacija: 72,9%

Bez autora
Oct 05 2016

U prvih šest mjeseci ove godine banke iz FBiH ostvarile 139, a banke iz RS-a 37,6 miliona KM neto dobiti. Komercijalne banke u Bosni i Hercegovini, uprkos generalno lošoj makroekonomskoj situaciji u zemlji, nastavljaju i u ovoj godini dobro poslovati. Prema podacima entitetskih nadzornih agencija, banke u FBiH u prvih šest mjeseci 2016. ostvarile su zbirnu neto dobit od 139 miliona KM, dok su banke iz RS-a poslovale sa 37,6 miliona KM neto profita. Banke i bankarske grupacije su zadržale gotovo identične tržišne udjele, ali ipak sa manjim pomjeranjima. U Federaciji BiH trenutno posluje 17 komercijalnih banaka, a u manjem bh. entitetu osam. Ukupna aktiva bankarskog sektora RS-a iznosila je na kraju prvog polugodišta 7,2 milijarde KM, dok je ukupna aktiva banaka u većem bh. entitetu iznosila 17,5 milijardi KM. Podsjetimo se da se tržišni udjeli banaka obračunavaju tako što se odredi udjel aktive jedne određene banke u ukupnoj aktivi bankarskog sektora, pri čemu je ukupna aktiva bankarskog sektora na nivou BiH zapravo zbroj aktiva ostvarenih na entitetskom nivou.

Sedam bankarskih grupacija: 72,9%U prvih šest mjeseci ove godine banke iz FBiH ostvarile 139, a banke iz RS-a 37,6 miliona KM neto dobiti.

Komercijalne banke u Bosni i Hercegovini, uprkos generalno lošoj makroekonomskoj situaciji u zemlji, nastavljaju i u ovoj godini dobro poslovati. Prema podacima entitetskih nadzornih agencija, banke u FBiH u prvih šest mjeseci 2016. ostvarile su zbirnu neto dobit od 139 miliona KM, dok su banke iz RS-a poslovale sa 37,6 miliona KM neto profita. Banke i bankarske grupacije su zadržale gotovo identične tržišne udjele, ali ipak sa manjim pomjeranjima.

U Federaciji BiH trenutno posluje 17 komercijalnih banaka, a u manjem bh. entitetu osam. Ukupna aktiva bankarskog sektora RS-a iznosila je na kraju prvog polugodišta 7,2 milijarde KM, dok je ukupna aktiva banaka u većem bh. entitetu iznosila 17,5 milijardi KM. Podsjetimo se da se tržišni udjeli banaka obračunavaju tako što se odredi udjel aktive jedne određene banke u ukupnoj aktivi bankarskog sektora, pri čemu je ukupna aktiva bankarskog sektora na nivou BiH zapravo zbroj aktiva ostvarenih na entitetskom nivou. Shodno pomenutom, najveći tržišni udjel u BiH sredinom ove godine imala je UniCredit grupa, koja se sastoji od dvije istoimene banke - jedne u Mostaru, a druge u Banjoj Luci. Ukupna aktiva te dvije banke je sredinom godine iznosila 5,7 milijardi KM, što ovoj grupaciji obezbjeđuje tržišni udjel od 23 posto. Pri tome je mostarska “sestra” ostvarila 44,3 miliona KM neto dobiti, a banjalučka 11,4 miliona KM. Na drugom mjestu je Raiffeisen banka BiH Sarajevo. Ukupna aktiva ove banke, koja u oba bh. entiteta posluje kao jedna banka, iznosila je 3,8 milijardi KM, što joj obezbjeđuje tržišni udjel od 15,3 posto. Na trećem mjestu je NLB grupa, sastavljena također od dvije istoimene banke u dva entiteta, a čija je zajednička aktiva iznosila 2,1 milijardu KM, odnosno tržišni udjel 8,6 posto. NLB banka Sarajevo je pri tome imala 6 miliona KM profita, a NLB Razvojna banka Banja Luka 12,9 miliona KM neto dobiti.

Slijedi Sberbank grupa, koja se također sastoji od dvije banke - jedne u Sarajevu, a druge u Banjoj Luci. Tržišni udjel ove grupacije na nivou BiH iznosi 6,9 posto i ova je grupa potisnula s četvrtog mjesta Intesa Sanpaolo banku. Pri tome je sarajevska “sestra” zaradila 7 miliona KM, a banjalučka 2,9 miliona KM. Aktiva Intesa Sanpaolo banke pak iznosi 1,6 milijardi KM, tržišni udio 6,5 posto, a polugodišnja neto dobit 16 miliona KM. Gotovo identičan tržišni udjel ima Nova banka Banja Luka, od 6,5 posto, pri čemu je dobit ove banke sredinom godine iznosila 7,5 miliona KM. Najveći pad tržišnog udjela kod komercijalnih banaka u BiH zabilježen je u slučaju Hypo Alpe Adria grupe, sastavljene također od dvije istoimene banke, koja se sada nalazi na sedmom mjestu, sa tržišnim udjelom od 6,1 posto. Pri tome su obje ove banke u prvoj polovini tekuće godine poslovale negativno, dakle s gubicima, i njihovi rezultati znatno kvare dojam cjelokupnog sektora.

No, ove banke već duži period čiste svoje bilanse i oslobađaju se raznog finansijskog balasta te se s izvjesnom dozom sigurnosti može zaključiti da će se one pod novim vlasnikom (Advent International i EBRD) veoma brzo finansijski oporaviti. Od ostalih banaka još vrijedi pomenuti Sparkasse Bank Sarajevo sa tržišnim udjelom od 4,4 posto i sa 13,3 miliona KM neto dobiti te Ziraatbank Sarajevo sa 3,1 posto tržišnog udjela i 4,6 miliona KM dobiti. Tu je još i BBI banka Sarajevo sa 2,7 posto tržišnog udjela i 3,1 milion KM polugodišnje neto dobiti, kao i ProCredi Bank Sarajevo sa 1,5 posto tržišnog udjela i jedanaest hiljada KM dobiti.

Ostale banke koje nismo pomenuli imaju manje tržišne udjele od 1,5 posto te, shodno tome, i manje zarade. Od preostalih banaka vrijedi istaći Privrednu banku Sarajevo sa 2,3 miliona KM dobiti te sa tržišnim udjelom od 0,5 posto. No, ova se banka nedavno spojila sa BOR bankom Sarajevo, tako da će se njihov tržišni udio u narednom periodu povećati. Od banaka iz RS-a tu je MF banka Banja Luka, čiji je tržišni udio na nivou BiH iznosio jedan posto i koja je prvo polugodište završila sa 1,9 miliona KM dobiti. Sve preostale banke su znatno ispod ovih finansijskih pokazatelja i rezultata te ne predstavljaju velike tržišne igrače kao pomenute banke i grupacije.

Prvih sedam banaka i grupacija u BiH zajedno kontroliraju 72,9 posto bh. bankarskog tržišta, što je prilično velika koncentracija kapitala, bez obzira na relativno veliki broj banaka u sektoru (ukupno 25 komercijalnih banaka). Kao što vidimo iz finansijskih rezultata, bankama zapravo ide prilično dobro, a posebno ako njihove poslovne rezultate stavimo u korelaciju sa stanjem u bh. ekonomiji. Razlog ovako dobrih rezultata banaka spram loše makroekonomske situacije krije se u tome što su se banke posljednjih godina okrenule jačem kreditiranju stanovništva i vlada na svim nivoima vlasti, pri čemu udio kredita iz godine u godinu pada. No, o tom smo pisali nedavno u Oslobođenju, tako da tu temu nećemo dalje obrađivati.

Ukupni bruto krediti komercijalnih banaka u BiH iznosili su sredinom godine 12 milijardi KM u FBiH, odnosno 4,5 milijardi KM u RS-u. U većem bh. entitetu krediti odobreni stanovništvu iznosili su 48,9 posto ukupnih kredita, a krediti odobreni preduzećima 45,9 posto. U RS-u je situacija nešto drugačija. Krediti građanima iznose 44 posto ukupnih kredita, krediti preduzećima 38 posto, Vladi i Vladinim institucijama 14 posto te krediti javnim preduzećima 4 posto. U bankama u oba entiteta evidentan je pad učešća nekvalitetnih kredita, pri čemu je njihov udio u ukupnim kreditima u oba slučaja oko 12 posto. S obzirom na to da je učešće nekvalitetnih kredita veće kod pravnih nego kod fizičkih lica, onda pomenuti prelazak kreditiranja banaka sa privrede na stanovništvo i vladu i vladine institucije i ne čudi. No, to ujedno ne znači da je to dobar trend za bh. privredu. Naprotiv. Veoma je loš i prilično slikovito ukazuje koliko je makroekonomski okvir za poslovanje u BiH poražavajući. Jer građani BiH imaju najlošiji životni standard u Evropi te pri tome još i najveću stopu nezaposlenosti u Evropi, a ipak su bankama draži klijenti od preduzeća, jer brže, bolje i sigurnije vraćaju kredite. Iz pomenutog možemo samo naslutiti u kakvom su onda očajnom stanju bh. preduzeća.

Na kraju zaključimo. U bankarskom sektoru BiH nema nekih velikih pomjeranja u odnosu na prethodne godine, naravno ako izuzmeno pad i rast tržišnog udjela pojedinih banaka i grupacija. Koncentracija kapitala je i dalje izuzetno velika, bez obzira na prilično veliki broj banaka na ovako mali broj stanovnika. Banke dobro posluju, zapravo svake godine sve bolje i bolje, uprkos generalno teškoj situaciji u cijeloj bh. ekonomiji. Banke se u takvom okruženju snalaze dobro i povećavaju kreditiranje onih od kojih je izvjesnija i lakša naplata potraživanja. No, pri tome privreda stagnira. Ali to već nije problem banaka, nego ovdašnjih kreatora makroekonomskog okvira u kojem bh. preduzeća posluju. A to su, naravno, izvršna i zakonodavna vlast u BiH te njihovi nalogodavci (ko god to bio).

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik